Epidemija Kovida-19 i izazovi adolescencije

 

Od kada je proglašena pandemija Kovida-19, mladi širom sveta su doživeli dramatičan prekid svakodnevnog života. Morali su da podnesu socijalnu izolaciju koja prožima sve aspekte njihovog života, uključujući i razvojna postignuća tokom zatvaranja škola i karantina, da se nose sa povećanjem stresa u porodici i nemogućnošću da budu u kontaktu sa vršnjacima. Naglo su im prekinute i poremećene  svakodnevne rutine (odlazak u školu, izrada domaćih zadataka, redovan san, fizička aktivnost i ograničeno korišćenje ekrana), suočili su se sa materijalnim gubicima zbog gubitka posla roditelja i sa strahom za zdravlje i dobrobit svojih najmilijih. Sa druge strane, gotovo da nije bilo resursa za podršku i pomoć jer su zdravstvene ustanove, uglavnom, tokom većeg dela epidemije bile preplavljene Kovid bolesnicima, a izostala je podrška stručnih službi u školama jer se prešlo na onlajn nastavu.

Istraživanja pokazuju da je svuda u svetu, kako je odmicala epidemija, rastao broj mladih koji su pokazivali simptome depresije (osećaj tuge, poremećaj sna i apetita, gubitak interesovanja i uživanja u raznim aktivnostima)  i anksioznosti (nekontrolisana briga, strah i uznemirenost).  Taj broj se za prvih godinu dana epidemije udvostručio u odnosu na prepandemijski nivo, a više su pogođeni adolescenti u odnosu na mlađu decu.

Sa normalizacijom života i nastavnog procesa problemi nisu nestali niti su se prethodno usvojene  rutine automatski uspostavile. Deca nisu računari da bi se automatski resetovali. Mnogi adolescenti koji su preležali Kovid suočili su se sa simptomima „moždane magle“ koji su ih više meseci ometali u školskim postignućima (oštećenje pažnje i koncentracije, kratkotrajne memorije, teškoće pri razmišljanju i pronalaženju reči, pojava mentalnog zamora, oštećenje izvršnih moždanih funkcija koje su odgovorne za postavljanje ciljeva, motivaciju, planiranje strategija za ostvarivanje ciljeva, kontrolisanje vremena, samoregulaciju ponašanja).  Sa druge strane, školski period je period kada se Intenziviraju strah od neuspeha i strah od vlastite neadekvatnosti, koji se javljaju, pre svega, kao strahovi vezani za školu. Javlja se briga oko popularnosti i prijateljstva, posebno kod devojčica. Pojačanu nesigurnost u sebe prati osećaj da će ispasti glupi u očima drugih. S obzirom da adolescenti nisu imali mogućnost da u kontaktu sa školom i vršnjacima te strahove prevaziđu, što predstavlja važno razvojno postignuće, kod nekih su se ti strahovi intenzivirali i prerasli u socijalnu fobiju koja im remeti svakodnevno funkcionisanje i udaljava ih od razvojnih ciljeva.

Okruženi bolestima, u periodu života kada posmatraju i procenjuju sebe i sve senzacije koje se javljaju u telu, pogrešno ih interpretirajući kao znak opasnosti za svoje fizičko ili mentalno zdravlje, mnogi adolescenti postaju izrazito anksiozni, a neki od njh doživljavaju napade panike i razvijaju fobije koji im remete svakodnevni život i školska postignuća. Pritisak i očekivanja od strane roditelja i nastavnika se ne smanjuje, tako da su za svaki neuspeh adolescenti višestruko kažnjeni: pored nižih ocena, dobijaju neopravdane izostanke, doživljavajući neuspeh sebe procenjuju kao bezvredne, što ih dalje vodi u depresivno raspoloženje i produbljivanje problema, uz dodatne kazne i zabrane kod kuće jer se greške retko tolerišu.

Podrška od strane roditelja, razrednog starešine i vršnjaka, bez osude nastavnika, su prvi korak u rešavanju problema sa kojima se sreću adolescenti. Neophodna je i pomoć svih profesionalaca koji se bave mentalnim zdravljem mladih, naročito u školskom sistemu, što bi Ministarstvo prosvete trebalo da ima na umu kada određuje kvote za zapošljavanje psihologa, naročito u srednjim školama. Novac uložen u zdravlje mladih nikada nije bačen novac.

 

 

Izvor:

  1. Racine N, McArthur BA, Cooke JE, Eirich R, Zhu J, Madigan S. Global Prevalence of Depressive and Anxiety Symptoms in Children and Adolescents During COVID-19: A Meta-analysis. JAMA Pediatr.2021;175(11):1142–1150. doi:10.1001/jamapediatrics.2021.2482
  2. Dukić O. Internalizujući problemi – anksioznost, REiKBT dece i adolescenata, skripta, KRUG, Novi Sad.

Photo: www.pixabay.com

Kategorije

Zakažite pregled

Popunite formular za zakazivanje ili nas kontaktirajte putem telefona

Radionice

Ishrana u prvoj godini

Nega i ishrana novorođenčeta

Rani razvoj deteta (u pripremi)

Poslednji tekstovi

Specijalistička pedijatrijska ordinacija „Doktorka Tanja“

U specijalističkoj pedijatrijskoj ordinaciji „Doktorka Tanja“ moguće je dobiti dijagnozu i adekvatno lečenje bolesne dece i adolescenata, obaviti sistematske preglede, kao i preglede kod naših kolsultanata-subspecijalista sa Instituta za majku i dete „Dr Vukan Čupić“.
Posebno smo ponosni na naše Radionice (zdravstveno-vaspitni rad u malim grupama).

Ordinacija

Kursulina 39/1,
32300 Gornji Milanovac, Srbija
E-mail: info@drtanja.rs; doktorka.tanja.gm@gmail.com
(+381) 065 848 0759; 032 710 510

Ponedeljak - Petak 10:00-16:00
Van radnog vremena i praznikom po pozivu